UNITARNI PATENT – ZNATE LI ŠTO VAS ČEKA?
Sam sam prisustvovao događaju, ne toliko zbog programa koliko iz znatiželje; želio sam, naime,ocijeniti kakav je stvarni interes naših (zaista) inovativnih poduzeća za uvođenje ovakvog instrumenta kod nas odnosno želio sam se uvjeriti hoće li ova korjenita promjena uopće utjecati na poduzeća da se zapitaju:
Je li za nas uvođenje UP (Unitary Patent) i UPC (Unitary Patent Court) pozitivno ili negativno?
Najprije moram napomenuti da su tom događaju prisustvovali uglavnom zastupnici,nešto manje bilo je predstavnika ministarstava i javnih institucija, nekoliko sudaca i vrlo malo (ali zaista mali broj:) poduzeća. Pitanje je Zašto? Nismo li mi (vrlo) inovativan narod, zar ne postižemo visoki udio izvoza itd.?
Promjena pravila igre nakon dodjele patenta
Prije svega, treba razumjeti da se uvođenje Unitarnog patenta s jedinstvenim europskim učinkom, koji će se na početku primjenjivati u 26 država članica (da, dobro ste pročitali, 26 i ne 28 - iz zaštite su isključene Hrvatska i Španija) i čiji se početak djelovanja očekuje 2017.godine, nadovezuje na proces nakon dodjele patenta. Dakle, uopće ne utječe na sam postupak prije dodjele patenta.
Mogu samo spomenuti činjenicu da je broj slovenskih poduzeća, koja uspiju u tome da im se dodijeli neki patent na Europskoj razini, vrlo mali. To ujedno i objašnjava relativno slabu participaciju s gospodarske strane, jer je većini poduzeća već samo dobivanje dokumenta na kojem piše Slovenski patent sasvim nejasno.
Niži troškovi dobivanja Europskog patenta
Prema nekim procjenama, postupak dobivanja patenta s jedinstvenim učinkom trebao bi se znatno skratiti. Prema novim pravilima stjecanje ovakvog patenta iznosilo bi oko 6425 €.
7 godina prijelaznog razdoblja
Za sve vas kojima se sadašnji sustav iz nekog razloga više sviđa, imam dobru vijest: podnositelj se još uvijek može odlučiti želi li zatražiti Unitarni patent ili će ga validirati samo u odabranim zemljama. Dakle, za sve vas koji ste inovativni u vašem poslovanju, odabir Unitarnog patenta može predstavljati veliku prednost.
Onima koji nisu tako inovativni uvođenje ovakvog sustava donijet će više problema nego koristi. Nemojmo zaboraviti da nisu samo europska poduzeća ta koja prijavljuju patente u EU. U SAD već neko vrijeme postoje tzv. NPEi, a.k.a. "Patentni trolovi", čiji je jedini poslovni model traženje i iskorištavanje postojećih patenata, odnosno njihova uporaba protiv poduzeća, koja svjesno (ili čak nesvjesno) krše tuđe pravo intelektualnog vlasništva. Iz ove će perspektive analiza slobode djelovanja od sada biti jedna od ključnih analiza u procesu razvoja svakog proizvoda , čak i ako se radi samo o proizvodu, koji je namijenjen za slovensko tržište.
Za sada je 10 zemalja potpisalo, čekamo još VB, Njemačku i trinaestu europsku državu
Uvjet za početak djelovanja Unitarnog patenta i Europskog suda za patente je potpisivanje sporazuma od strane 13 država članica, među kojima obavezno moraju biti 3 članice u kojima se podnese najviše prijava za Europski patent. Trenutno su to Njemačka, Velika Britanija i Francuska. Francuska je već ratificirala sporazum, od Njemačke se očekuje da će to učiniti u jesen, dok je sudbina Velike Britanije i njenoga tzv. Brexita još uvijek nejasna. Slovenija ovaj sporazum mora ratificirati i najvjerojatnije će to učiniti tijekom ljeta. Ovih dana sporazum je ratificirala Bugarska, koja se pridružila Austriji, Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Luksemburgu, Malti, Portugalu, Švedskoj i Finskoj.
Sviđa li vam se članak? Želite li saznati nešto više o Unitarnom patentu?
KONTAKTIRAJTE NAS